Nebirači i mladi – ključ za izbornu pobjedu?

Piše: Dorotea Strelec

Ovu važnu superizbornu 2024. godinu otvaraju parlamentarni izbori. Izbori na kojima će narod, odnosno najvjerojatnije njegov manji dio, po prvi puta u srijedu (17.4.), umjesto tradicionalne nedjelje, odlučiti o smjeru u kojem će ići ova država i društvo.

U biti, odlučit neće birači, već je izgledno kako će slaba izlaznost ponovno rezultirati vladom u kojoj će dominirati desne stranke. Nebirača je najviše pa oni svojim neodlaskom na biračka mjesta zapravo pomažu vladajućima da osvoje i idući mandat.

Većini je stranaka jedna društvena skupina – tzv. generacija Z (mladi rođeni 1996. ili kasnije) zbog toga postala relevantna. Posebice oni mladi iz te generacije koji će ove godine po prvi puta imati pravo glasa i koji bi mogli značajno utjecati na ishod izbora, ako ih opozicijske stranke potaknu da izađu i zaokruže njihove liste. Nezadovoljne i razočarane starije birače teže je potaknuti da ipak odu do biračkih mjesta i odaberu neku od ponuđenih opcija te time oslabe vladajuću stranku s najvećom bazom odanih birača koji će nekritički uvijek vjerno svoj glas dati istim političarima. Motivirati mlade, koji tek kreću na studij ili stupaju na tržište rada te se kroz te životne izazove počinju upoznavati s kompleksnošću odraslog života, moguće je ako stranke prepoznaju njihove potrebe i želje.

Problem leži u činjenici da političke opcije žele osvojiti glasove mladih, ali ne i da se glas samih mladih čuje te da se i njima omogući da postanu saborski zastupnici – predstavnici svoje, nove generacije. Ako mladih gotovo i nema na stranačkim i nezavisnim listama za parlamentarne izbore ili su na njima pozicionirani nisko, veći dio njih neće biti motiviran otići na biračka mjesta jer nije upoznat s radom, politikama i svjetonazorom kandidiranih političara, s obzirom na to da se oni biračima obraćaju putem tradicionalnih medija (tiskovina, televizije, novinskih portala) ili Facebooka, koje mlađa populacija slabo ili gotovo uopće ne koristi kao sredstvo informiranja. To kao posljedicu ima saziv Sabora poput onog proteklog, u kojem u saborskim klupama nije sjedila ni jedna mlada osoba.

U nekoliko proteklih tjedana, usred predizbornih kampanji, određene su političke opcije odlučile otvoriti profile na TikToku, najpopularnijoj društvenoj mreži koju koriste mladi, kako bi pridobili pozornost mladih i pokušali ih potaknuti da izađu na nadolazeće izbore i daju im svoj glas. Ono što političari relativno uspješno rade uživo i putem drugih komunikacijskih kanala, a to je uvjeravanje biračkog tijela u kvalitetu stranačkih programa stranaka koje predstavljaju, na TikToku izostaje. Mladima se tako aktualni premijer, ministri, ali i opozicijski političari i političarke obraćaju putem TikToka pokušavajući se predstaviti kao zabavne osobe, a ne kao akteri koji su kvalitetnim politikama voljni i spremni riješiti probleme s kojima se mladi suočavaju. Takav pristup puno govori o tome kako oni sami gledaju na mlade, dosta neozbiljno, površno i jednodimenzionalno.

Unatoč malom broju mladih kandidatkinja i kandidata koji će se nalaziti na glasačkim listićima 17.4., ipak ih na određenom broju lista ima, a dio stranaka u svoje je političke programe uvrstio i politike koje se izravno odnose na poboljšanje položaja mladih. Neke opcije uspješnije su se približile mladima na način da su upravo mlade uključile u kreiranje sadržaja za društvene mreže te su i određen broj mladih stavile na viša mjesta svojih lista, a nastoje se i obraćati mladima kroz dvosmjernu komunikaciju, odgovaranjem na postavljena pitanja putem live streama. Veća je vjerojatnost da će upravo te opcije uspjeti postići željeni ishod – veći broj glasova mladih.

Sam odlazak na biračka mjesta u pravilu oduzme petnaest do trideset minuta u danu koji je neradan, no političke će opcije na vlasti izgleda morati donositi puno lošije politike od dosadašnjih i državom upravljati znatno gore, a opozicijske stranke osmisliti bolje metode za privlačenje nebirača da izađu na izbore kako bismo svjedočili značajnijim političkim promjenama. Ili? Hoćemo li ipak već ovu srijedu izaći u većem broju?

Komentiraj