Piše: Fran Jurišić
Grad pod Marjanom za manje od mjesec dana, 16. svibnja, očekuje jedan od najzanimljivijih „koncerata“ u njegovoj novijoj povijesti. Unatoč korona-mjerama očekuje se velik broj sudionika, a u publiku su pozvani svi punoljetni građani ovoga najvećeg dalmatinskog grada. Svoje će građane tako redom zabavljati: ravnatelj lučke uprave, poduzetnik, doktor znanosti, sveučilišna profesorica, liječnik, pravnik, gradski vijećnik, bivša ministrica te potpuno neočekivano jedan pjevač. Koncert se neće održati na Poljudu ili na Rivi, već u osnovnim školama, dječjim vrtićima i ostalim gradskim ustanovama.
Ovaj neobični koncert su zapravo lokalni izbori za gradonačelnika i gradsko vijeće grada Splita. Nazvati lokalne izbore koncertom bilo bi van svake pameti da na talijanskom jeziku riječ concertare, iz kojeg je proizašao naziv koncert, ne znači natjecati se. Stoga će ovo natjecanje, kao i svako prethodno u Splitu, biti u festivalskom raspoloženju, čemu najviše pridonosi devet neslužbenih kandidata koji će se natjecati za posao gradonačelnika, a oni dolaze s različitih političkih spektara i još različitijih zaposlenja.
Trenutna vlast, koju predvodi HDZ, kandidirala je ravnatelja lučke kapetanije te vlasnika cvjećarskog biznisa, Vicu Mihanovića. Ovaj 48-godišnjak ima namjeru naslijediti svog stranačkog kolegu i trenutnog gradonačelnika Andru Krstulovića-Oparu, koji je odustao od ponovne kandidature zbog zdravstvenih razloga. Mihanović pod izbornim sloganom Konkretno obećava obnovu vrtića i škola, financijsku pomoć socijalno osjetljivima, poboljšanje priobalne i prometne infrastrukture, brigu za okoliš i digitalni razvoj grada. Najveću prednost Mihanoviću daje jaka stranačka mašinerija i potpora Plenkovića, dok su značajan uteg njegovoj kandidaturi slabi javni nastupi, sumnja oko legalnosti doktorata pomorskih znanosti i neuspjeh sadašnje gradske vlasti oko donošenja novog GUP-a. Međutim, Mihanović kao predstavnik desnog-centra ima dobre šanse za ulazak u drugi krug čime bi nastavio tradiciju HDZ-ovih kandidata iz prošla dva izborna ciklusa.
Ipak, najveća pozornost usmjerena je na bivšeg gradonačelnika i poduzetnika Željka Keruma, koji se, iako je sastavni dio vlasti s HDZ-om, sve više ponaša poput opozicije. Nakon neočekivane pobjede 2009. godine i dolaskom na vlast u Splitu, Kerum je započeo svoju političku karijeru prije koje je već imao uspješnu poduzetničku karijeru. Nakon osnutka političke stranke HGS bio je izabran u Sabor, a na sljedećim lokalnim izborima ipak ne uspijeva postati gradonačelnik te prelazi u opoziciju u gradskom vijeću. Kao gradonačelnik Splita najviše je ostao poznat po uređenju zapadne obale i gradnji križa na Marjanu, ali i brojnim aferama oko građevinskih dozvola i populističkim načinom ponašanja u javnosti. Nakon drugog poraza na lokalnim izborima kada je smatrao da je pokraden zbog više od 11 posto nevažećih glasova, ulazi u vladajuću koaliciju s HDZ-om. Kao što i samo koaliranje pokazuje, on je kandidat desnice i to populističke, sa snažnim lokal-patriotskim predznakom, uz zagovaranje lijevih redistribucijskih politika. Kerum je političar kojemu ne trebaju izborni slogan ni program jer za njega znaju svi Splićani i nikoga ne ostavlja ravnodušnim. Zato su ovogodišnji izbori za njega na neki način „treća sreća“ nakon dva spomenuta poraza te on traži od birača da ga ponovno izaberu kako bi nastavio gdje je stao nakon dva mandata „propalih eksperimenata“.
Treća snaga ovih izbora je Ivica Puljak, doktor znanosti iz područja fizike s bogatim inozemnim iskustvom te sveučilišni profesor. Puljak sebe prezentira kao pripadnika građanske liberalne opcije koja je i ideologija njegove stranke Centar. Unatoč tome što sam nema iskustvo kandidiranja za gradonačelnika, njegova je supruga Marijana postigla dobar rezultat na prethodnim lokalnim izborima i osvojila preko 20 posto glasova za gradonačelnicu. Svojim sloganom Split centar svita jasno pokazuje svoju ideološku poziciju te obećava veći standard čistoće grada, uvođenje javnog natječaja za sve pozicije i poslove u gradu, otpuštanje čelnih zaposlenika grada koji ne obavljaju svoj posao efikasno i po zakonu te poboljšavanje školske infrastrukture. Puljak najveću šansu ima kod birača koji se pozicioniraju lijevo od centra, zbog nedostatka prepoznatljivog kandidata na tom spektru. Također, ima snažno uporište od birača koji su četiri godine prije birali njegovu suprugu, s kojom dijeli ideološku poziciju. S druge strane, najveći nedostatak mu je nedavni raskol u njegovoj političkoj stranci zbog kojeg je značajan dio splitskih članova osnovao novu stranku i s njom ide na izbore, ali i imenovanje Bojana Ivoševića, kontroverznog aktivista koji je u verbalnom sukobu i sudskom sporu s Kerumom, na mjesto svoga zamjenika.
Od ostalih kandidata medijsku pažnju zauzima Branka Ramljak, nezavisna političarka i sveučilišna profesorica s iskustvom vođenja nadzornog odbora HNK Hajduka i služenjem na poziciji povjerenice Vlade RH za grad Split. Ramljak ima potporu moćnog poduzetnika Tomislava Mamića, vlasnika tvrtke Tommy, a sebe prezentira kao stručnu i nezavisnu osobu te tako pokušava privući neodlučne birače i općenito žene. Njezina totalna suprotnost je ekstravagantni folk-metal pjevač Siniša Vuco. Vuco je kandidat u stilu Keruma te poput njega vodi svoju kampanju na populistički način, nadoknađujući svoje političko neiskustvo svojim glazbenim iskustvom u kojem je stekao značajna financijska sredstva. Uz to, zanimljivo je da je dobio podršku HSS-a, jedne od najstarijih hrvatskih stranaka koja želi profitirati na prepoznatljivosti ovog kandidata među širokim masama. Vuco, stoga, cilja na protestne glasove birača nezadovoljnih stanjem u politici, kao i na mlađe birače.
Nakon ovih dvoje ideološki „neopredijeljenih“ kandidata, dolazimo do četiri kandidata ozbiljnih političkih stanaka, po dva sa svakog dijela spektra. Najjača lijeva stranka SDP je kandidirala Antu Franića, pravnika i kriminalista te ujedno najmlađeg kandidata. Franić predstavlja novo i mlado lice SDP-a i tako pokušava vratiti sve one koji su se odmetnuli nakon neuspješnog mandata njihovog gradonačelnika Ive Baldasara. Uz njega, na ljevici se kandidirao Jakov Prkić, kandidat „pobunjenih“ članova stranke bračnog para Puljak i radikalno lijeve koalicije Možemo. Prkić cilja na glasove zapostavljene većine s rubnih dijelova grada koji su u najlošijem stanju te će pokušati uzeti dio birača Ivici Puljku zbog unutarstranačke svađe. S druge strane, bivša ministrica iz Tuđmanove ere Nansi Ivanišević iz Škorinog Domovinskog Pokreta se pokušava pozicionirati kao vodeći kandidat za birače desnije od Plenkovićevog HDZ-a. Njoj će direktni suparnik biti sveučilišni profesor i konzervativni aktivist Ivica Grković iz MOST-a, koji također cilja na birače desnog opredjeljenja. Ovih četvero kandidata nemaju ozbiljne šanse za ulazak u drugi krug, već služe svojim strankama za postizanje što boljeg rezultata na izborima za gradsko vijeće. Tim izborima, u koje se po novom zakonu bira 31 vijećnik, odlučit će se nova većina koju sada ima koalicija HDZ-HGS. Najveće šanse za pobjedu imaju HDZ i Centar, koji će predvoditi sastavljanje većine, svaki svoje naravno.
U drugom krugu sve ostaje neizvjesno, ali sigurno je da će glavni akteri biti Mihanović, Kerum ili Puljak. Upravo ta neizvjesnost čini ovo natjecanje zanimljivim jer je nemoguće predvidjeti pobjednika. Stoga ključno pitanje ostaje hoće li Splićani dati bivšem gradonačelniku Kerumu novu šansu ili će se odlučiti za još jedan eksperiment, kako Kerum podrugljivo naziva svoje protivnike.
Likantrop 